Kroz nešto više od godinu dana postojanja Vinske škole polaznicima uvijek promoviram vina Hrvatske i prenosim poruku kako naša budućnost, budućnost Hrvatske u pogledu vinarstva i vinogradarstva, leži u autohtonim sortama grožđa koje imamo te u njihovom isticanju. Tu se zasniva naša tradicionalna vrijednost. Tu je naša ljepota. Naša baština.

Prije nekoliko mjeseci sam slušala po prvi puta cijenjenog profesora dr. sc. Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagregu na predavanju kada je tvrdio isto za vina Hrvatske i autohtone sorte. Naravno, bila sam radosna što očito širim dobru poruku polaznicima te sam imala veliku želju da profesor bude moj gost predavač na Vinskoj školi, na što je s veseljem odreagirao i prihvatio poziv na radost mojih polaznika i mene. Predavanje kroz širenje znanja i ljubavi žednima prema istom.

Profesorova uža specijalnost je amfelografija, grana u vinogradarstvu – znanost koja se bavi istraživanjem i karakteristikama vinove loze, kojoj je posvetio cijeli svoj radni vijek. Više od 15 godina svoga rada posvetio je revitalizaciji i spašavanju autohtonih sorti Hrvatske. Profesora ćemo redovito zvati u goste na Vinsku školu i vrlo rado i s veseljem učiti i upijati od njega.

Edi Maletić i Jelena ŠImić Valentič

Autohtone sorte u Vinskoj školi

Autohtone sorte igraju danas veliku ulogu u hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu. Sigurna sam kako uz zdravo tržišno gospodarstvo, jedinstvo, slogu i zajedništvo vinara koje vodi brendiranju i kvaliteti autohtonih sorti uz moderniziranje i promjene u tehnologiji, hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo može jamčiti vrhunska vina Hrvatske koja mogu konkurirati na stranom tržištu. Bez obzira na kvantitetu.

Malvazija istarska
Kao sommelier, osjećam dužnost širiti i prenositi znanje i ljubav prema našim autohtonim sortama. I to ću vrlo rado činiti kao što i činim kroz Vinsku školu. Također, apeliram da svi sommelieri, baš kao i konobari u Hrvatskoj,  pomognu širiti glas o našim autohtonim sortama i vina Hrvatske prema svojim prijateljima i gostima koji im vjeruju na način da im otkrivaju vina hrvatskih autohtonih sorti nudeći ih na čaše u restoranima u kojim su zaposleni.

Svakom stranom gostu koji nije s naših područja će biti drago kušati vrhunsku Malvaziju istarsku od Coronice ili Plavac mali od Miloša ili Prošek Hektorovich od Tomića za kraj večeri ili umjesto deserta. Takvih vina nigdje nema nego samo kod nas. S time ćete ih sigurno osvojiti. Chardonnaya, Merlota, Cabernet sauvignona, Sauvignona… ima cijeli svijet.

Promičimo zajedno kulturu uživanja i ispijanja hrvatskih vina.

Na radionici „Upoznajmo autohtone sorte Hrvatske“, koja se po prvi puta održala u veljači, te koju ćemo ponoviti 10. ožujka, kušali smo sedam autohtonih sorti grožđa, plus jednu koja to nije, sortu koja gotovo da je izumrla, stara, gotovo zaboravljena na našem području – Zelenac. Srećom ovu gotovopotpuno iščeznula sortu, “oživio” je naš vinar Krauthaker. Iznimno iskustvo!

Vina koja smo kušali na radionici Vinske škole i koja vam vrlo rado preporučujem:

  • 1) Pušipel Štampar, vinogorje Međimurje, 2014.

  • 2) Vugava Stina, Srednja i Južna Dalmacija, Brač, 2014.
  • 3) Zelenac, Krauthaker, vinogorje Kutjevo, 2013.
  • 4) Malvasija dubrovačka, Crvik, Konavsko vinogorje, 2013.
  • 5) Prč Vujnović, Sućuraj, otok Hvar, 2014.
  • 6) Bibich R6 Plavina, Lasina, Babić, Plastovo, 2013.
  • 7) Babica Štafileo vinogorje Kaštela -Trogir, 2011.
  • 8) Zinfandel/Crljenak Kairos, Vinski dvori, vinogorje Kaštela – Trogir, 2011.
Kasnije, uz razgovore s profesorom Maletićem i polaznicima kušala se i izvrsna Malvazija istarska, Benvenuti 2014.
Najviše uzdaha i osmjeha na licu izmamila su vina Crvik Malvasija dubrovačka i Kairos Tribidrag.

Autohtona vina Hrvatske

U namjeri da istaknem veličinu, snagu i vrijednost te poseban značaj autohtonih sorti, svjesno sam pisala velikim početnim slovom imena istih.

Vjerujem da su naša vinogradarska polja najposebnija i najljepša na svijetu i da je naša snaga u Plavcu malom, Malvaziji, Graševini, Malvasiji dubrovačkoj, Pošipu, Žlahtini, Pušipelu…

Lijepa naša može biti poznata vinska regija s priznatim vinima. Nitko na svijetu ne može proizvesti Plavac, Pošip, Grk, Bogdanušu, Vugavu, kako ih proizvedu naši vrijedni vinari u srednjoj i južnoj Dalmaciji, Babić i Maraštinu u Sjevernoj Dalmaciji, Malvaziju istarsku i Teran kakvu proizvodu u Istri, Graševinu u Slavoniji, Traminac u Podunavlju, Žlahtinu na Kvarneru, Portugizac na Plešivici, Pušipel u Međimurju, Malvasiju dubrovačku u Dubrovniku….

Vinske regije i vina Hrvatske

U uzgoju u Hrvatskoj se nalazi negdje oko 250 sorti vinove loze a njih 130 ih je čak autohtonih. Nekada ih je Hrvatska brojala više od četiri stotine. U intenzivnom uzgoju Hrvatska ih broji trenutačno oko dvadesetak.

Polovinu zasađenih sorti u Hrvatskoj čine tri najvažnije sorte: Plavac mali, Graševina i Malvazija istarska.

Želite li i vi naučiti više o autohtonim sortama i vinima Hrvatske?

Pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Edija Maletića i sommelierke Jelene Šimić Valentić upoznajte svijet hrvatskih vina uz druženje, edukaciju i opuštenu atmosferu punu energije i strasti prema vinu.

UPOZNAJTE AUTOHTONE SORTE I VINA HRVATSKE!

PRIJAVITE SE ZA RADIONICU!

NAJVAŽNIJE SORTE U HRVATSKOJ SU:

Graševina, Plavac mali, Malvazija istarska, Plavina, Merlot, Chardonnay, Trbljan, Kujunđuša, Babić, Pošip, Rizling Rajnski, Pušipel, Frankovka, Kraljevina, Cabarnet sauvignon, Maraština, Teran, Sauvignon, Traminac, Pinot sivi, Ranfol, Rkaciteli, Ružica, Vranac…

NAJVAŽNIJE IZVORNE HRVATSKE SORTE:

Primorska Hrvatska:

Plavac mali, Malvazija Istarska, Plavina, Maraština, Pošip, Malvasija dubrovačka, Žlahtina, Tribidrag, Grk, Babić, Debit, Žlahtina, Vugava

Kontinentalna Hrvatska:

Pušipel, Kraljevina, Škrlet

VINOGRADARSKE REGIJE I PODREGIJE HRVATSKE

Vinorodna područja Hrvatske dijele se na tri vinogradarske regije:

Istočna kontinentalna Hrvatska

Zapadna kontinentalna Hrvatska

Primorska Hrvatska

Podregije Istočne kontinentalne Hrvatske su: Podunavlje i Slavonija. Vinogorja Podunavlja su : Srijem, Erdut i Baranja. Vinogorja Slavonije čine: Đakovo, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Požega Pleternica, Kutjevo, Daruvar, Pakrac, Feričanci, Orahovica, Slatina, Virovitica.

Podregiju Zapadna kontinentalna Hrvatska čine: Moslavina, Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Plešivica, Pokuplje.

Vinogorja podregije Moslavine su: Voloder Ivanić Grad, Čazma. Vinogorja podregije Prigorje –Bilogora čine: Dugo Selo Vrbovec, Kalnik, Korrivnica, Đurđevac, Bilogora, Zelina, Zagreb. Vinogorja podregije Zagorje Međimurje čine: Međimurje, Varaždin, Ludbreg, Krapina, Zlatar, Zabok, Klanjec, Stubica, Pregrada, Zaprešić. Podregija Plešivica čini ova vinogorja: Samobor, Plešivica Okić, Sveta Jana, Krašić, Ozalj Vivodina. Podregiju Pokulje čine vinogorja: Karlovac, Vukomeričke gorice, Petrinja.

Regija Primorska Hrvatksa čini ove podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, Dalmatinska Zagora, srednja i južna Dalmacija.

Hrvatsku Istru čine vinogorja: Zapadna Istra, Centralna Istra, Istočna Istra. Vinogorja podregije Hrvatsko primorje su: Opatija-Rijeka –Vinodol, Krk, Rab, Cres – Lošinj, Pag. Podregigiju Sjeverna Dalmacija čine ova vinogorja: Zadar – Biograd, Šibenik Primošten. Dalmatinska zagora vinogorja: Benkovac – Stankovci, Skradin, Knin, Promina, Drniš, Sinj – Vrlika, Kaštelanska zagora, Imotski, Vrgorac. Srednju i južnu Dalmaciju čine ova vinogorja: Kaštela – Trogir,Split – Omiš – Makarska, Neretva, Konavle, Mljet, Pelješac, Korčula, Lastovo, Vis, Hvar, Brač, Šolta

NAJBOLJI VINOGRADARSKI POLOŽAJI U HRVATSKOJ

Izdvajam vam neke od naših najpozatiji hrvatskih vinogradarskih položaja od kud nam dolaze neka od najboljih vina: Ilok, Principovac, Aljmaš, Banovo Brdo, Kneževi vinogradi, Zmajevac, Brodski Stupnik, Hrnjevac, Venje, Kutjevo, Feričanci, Volodersko Brdo, Čazma, Božjakovina, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj, Štrigova, Sveti Urban, Varaždin Breg, Sveta Nedjelja, Plešivica, Bale, Buje, Momjan, Višnjan, Sveta Lucija, Kaldir, Grimalda, Bibinje, Murvica, Skradin, Dingač, Donja Banda, Postup, Smokvica, Ivan Dolac, Svirče.