Na radionici slatkih vina i čokolade, održanoj 30. rujna 2026. u Pupitresu, za našim se stolom okupilo šestero polaznika. Dvije dame koje gotovo ne propuštaju naše radionice, par koji nam se vraća već desetak godina i dvoje ljudi kojima je ovo bio prvi susret s ovakvim načinom kušanja.
Različita iskustva, različita očekivanja, ali jedno zajedničko – znatiželja i radost otkrivanja novih okusa.
Ovakve radionice posebno volim održavati u manjim grupama. One nam omogućuju da svakom vinu i svakom zalogaju posvetimo dovoljno pažnje. Čokolada se polagano otapa, vino postupno otkriva svoje arome, a okusi se mijenjaju dok ih povezujemo.
I tada se za stolom ponekad dogodi nešto što me svaki put iznova razveseli – nastane jedan trenutak gdje polaznici utihnu, pomalo se zamisle i uživaju u trenutku. Ona lijepa, spontana tišina u kojoj nitko ne žuri nešto izgovoriti jer svi pokušavaju razumjeti i zadržati ono što upravo osjećaju.
Upravo su to trenuci zbog kojih volim svoj posao.
Vina sam odabrala slijedeći inspiraciju koju sam pronašla među bocama u Pupitresu, a za čokoladni dio večeri odabrala sam Valrhonu, francusku kuću čokolade čiji rad i filozofiju iznimno cijenim.
Na početku sam polaznike upoznala s njihovim degustacijskim tanjurom, pralinama, čokoladama i vinima koja ćemo uz njih istraživati.
Kako je večer odmicala, tako su se razvijali i naši razgovori. Neke su nas kombinacije iznenadile intenzitetom, druge su nas osvojile skladom, a pojedine su spontano potaknule nova kušanja koja prvotno nisam planirala.
I upravo je ta spontanost ovoj večeri dala posebnu ljepotu.

Valrhona: znanje koje počinje mnogo prije praline
Valrhona ima korijene u francuskom Tain-l’Hermitageu, gdje je slastičar Albéric Guironnet 1922. osnovao Chocolaterie du Vivarais. Naziv Valrhona nastao je 1947. od izraza Vallée du Rhône, dolina Rhône. Važan dio njezine priče jest i obrazovanje: 1989. otvorena je škola L’École du Grand Chocolat, današnja L’École Valrhona, posvećena radu s čokoladom i razmjeni znanja. Voljela bih da moja slijedeća destinacija bude baš na ovu adresu.

Iza glatkog čokoladnog zalogaja stoji dug postupak. Nakon berbe i otvaranja kakaovih plodova slijede fermentacija i sušenje zrna. Fermentacija sudjeluje u razvoju budućih aroma, a prženje ih dalje oblikuje. Zrna se potom oslobađaju ljuske, a dobiveni komadići njihove jezgre melju se u kakaovu masu.
Prema recepturi dodaju se ostali sastojci, poput šećera, kakaova maslaca i, kod mliječne čokolade, mlijeka. Usitnjavanjem se oblikuje fina struktura, dok končiranje — dugotrajno miješanje čokoladne mase — pridonosi ujednačenosti, aromatskom profilu i ugodnoj teksturi.
Temperiranjem se zatim kontrolira kristalizacija kakaova maslaca. Dobro provedeno temperiranje pomaže postići sjaj, čvrstoću i uredan lom čokolade što nam je ključno prilikom degustacije da i analiziramo.
Sve to osjećamo kada čokoladu pustimo da se otopi. Kod praline doživljaj dodatno oblikuje punjenje: voće, orašasti plodovi ili karamela, zajedno sa svojom slatkoćom, kiselosti i teksturom. Pri odabiru vina razmišljamo o cijelom zalogaju.

Šest načela sljubljivanja slatkih vina i čokolade
U sljubljivanju vina i čokolade ne tražimo samo slične arome. Jednako je važno razumjeti kako sastojci čokolade utječu na naš doživljaj vina i obratno. Slatkoća, kiselost, gorčina, oporost, aromatski intenzitet i tekstura međusobno djeluju, stvarajući nove senzorne doživljaje.
1. Ravnoteža slatkoće
Jedno od korisnih polazišta jest odabir vina koje je barem jednako slatko kao čokolada ili pralina koju kušamo.
Ako je čokolada znatno slađa od vina, ono nam nakon zalogaja može djelovati manje slatko i manje voćno, a njegova kiselost, gorčina ili oporost mogu postati izraženije.
Zato pri odabiru vina ne promatramo samo njegovu ukupnu količinu šećera, nego i doživljaj slatkoće u odnosu na ostale sastavnice vina i čokolade.
2. Kiselost donosi svježinu
Kod bogatih i slatkih kombinacija kiselost vina ima važnu ulogu u postizanju ravnoteže.
Vino s odgovarajućom svježinom može ublažiti dojam težine koji stvaraju šećer i masnoća čokolade te pridonijeti življem i ugodnijem završetku.
Međutim, kiselost ne promatramo zasebno. Njezin doživljaj ovisi o slatkoći vina, intenzitetu čokolade i njihovoj međusobnoj interakciji.
3. Gorčina i oporost zahtijevaju pažnju
Kakao sadrži polifenolne spojeve koji mogu pridonijeti gorčini i oporosti čokolade.
Važno je razlikovati ta dva osjeta. Gorčina je jedan od osnovnih okusa, dok je trpkoća taktilni osjećaj suhoće i stezanja u ustima, povezan, među ostalim, s djelovanjem polifenola na proteine sline.
Kada čokoladu izraženije gorčine ili oporosti kombiniramo s vinom naglašenih tanina ili nedostatne slatkoće, zajednički doživljaj može postati gorči, oporiji ili manje skladan.
Zato visok postotak kakaa sam po sebi nije jamstvo uspješnog sljubljivanja. Važni su stvarni senzorni karakter čokolade i struktura vina.
4. Aromatski intenzitet treba uskladiti
Vrlo aromatična pralina može nadvladati nježno vino. S druge strane, snažno i koncentrirano slatko vino može preuzeti doživljaj suptilne čokolade.
Pri sljubljivanju zato nastojimo uskladiti intenzitet vina i čokolade kako bi oba elementa zadržala svoj prepoznatljiv karakter.
Sklad možemo postići podudaranjem sličnih aroma, ali i promišljenim kontrastom. Važno je da zajednički doživljaj bude uravnotežen, a ne da jedna sastavnica nužno dominira drugom.
5. Tekstura je jednako važna kao aroma
Sljubljivanje nije samo susret mirisa i okusa nego i različitih osjeta u ustima.
Kremoznost mliječne čokolade, čvrstoća tamne čokolade, gustoća punjenja praline te punoća, viskoznost i svježina vina mogu znatno utjecati na zajednički doživljaj.
Masnoća čokolade pridonosi osjećaju glatkoće i oblaganja usne šupljine, dok kiselost, slatkoća i struktura vina oblikuju način na koji doživljavamo sljedeći zalogaj ili gutljaj.
Zato pri kušanju promatramo ne samo aromatski sklad nego i osjećaj koji vino i čokolada zajedno ostavljaju na nepcu.
6. Osobni doživljaj važan je dio kušanja
Stručna načela pomažu nam razumjeti zašto određena kombinacija može biti uspješna, ali senzorna percepcija nije kod svih ljudi jednaka.
Na naš doživljaj utječu individualna osjetljivost na okuse i arome, prethodna iskustva, navike i osobne preferencije.
Zato polaznike uvijek potičem da najprije samostalno analiziraju vino, zatim čokoladu, a tek potom njihovu zajedničku kombinaciju.
Važno mi je da opisuju ono što doista osjećaju, a ne ono što misle da bi trebali osjetiti.
Ponekad ćemo u istoj kombinaciji prepoznati različite nijanse, ali upravo razgovor o tim razlikama razvija našu sposobnost senzorne analize i razumijevanja sljubljivanja.
Cilj nije samo pronaći kombinaciju koja nam se sviđa, nego razumjeti zašto nam se sviđa.
Upravo smo kroz takav pristup istraživali vina i čokolade tijekom naše večeri u Pupitresu.

Koje kombinacije sam ja odabrala za naše polaznike:
Thesaurum, voćno vino Haskap i cassis: eksplozija bobičastog voća
Večer smo započeli voćnim, likerskim vinom Thesaurum Haskap, proizvedenim fermentacijom plodova haskapa (Lonicera caerulea), kod nas poznatog i kao sibirska borovnica.
Thesaurum uzgaja haskap u ekološkom voćnjaku na obroncima Bilogore. Ovo zanimljivo bobičasto voće odlikuje se izraženom kiselosti i aromatskim karakterom koji može podsjećati na borovnicu, malinu i crni ribiz.
Berba 2023. posebno me oduševila.
U čaši smo prepoznali intenzivnu voćnost, živu kiselost i izraženu svježinu.
Uz vino smo poslužili Valrhoninu pralinu s cassisom, odnosno crnim ribizom.
Pralina je donijela slatkoću, voćnu koncentraciju i teksturu koja je nadopunila karakter vina.
Posebno je zanimljivo bilo promatrati odnos dviju bobičastih aromatika. Vino i pralina međusobno su pojačavali doživljaj voćnosti, dok je slatkoća praline ublažila naš doživljaj izražene svežine u vinu.
Zajednički završetak ostao je svjež, voćan i dugotrajan.
Bio je to odličan uvod u večer i primjer kako aromatska srodnost može stvoriti vrlo dojmljiv sklad.

Moskar prošek i ista pralina: dublji susret s crnim ribizom
Nakon haskapa spontano sam odlučila otvoriti Moskar prošek obitelji Mrgudić, proizveden od sorte plavac mali.
Ta boca za mene nije bila samo još jedno vino. Za otvorenje Pupitres wine bara 2017. kupila sam nekoliko boca Moskara. Tri su do danas ostale sačuvane, a te smo večeri otvorili jednu. Vratila me na početak jedne važne priče, početak Pupitres wine bara, a posebno me zanimalo kako se vino mijenjalo tijekom ovih devet godina.
Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino od prosušenog grožđa, osobito povezano s Dalmacijom. Tijekom prosušivanja smanjuje se udio vode u bobicama, a raste koncentracija šećera i drugih sastojaka, što pridonosi bogatstvu i koncentraciji vina. Isto načelo prosušivanja koristi se i kod talijanskih vina stila passito, koja smo također kušali tijekom večeri.
Nakon devet godina u boci Moskar je razvio izražen tercijarni aromatski profil: koncentrirane i duboke mirise melase i suhe šljive, uz blage balzamične tonove, suhi duhan i cimet.
Uz njega smo ponovno poslužili istu pralinu s cassisom, jer sam željela pokazati kako jedan zalogaj može pružiti potpuno drukčiji doživljaj kada promijenimo vino. U odnosu na haskap, ovaj je spoj djelovao dublje, koncentriranije i bogatije. Crni ribiz ostao je prepoznatljiv, ali se sada povezivao sa zrelim tonovima vina, a dodao je i dašak svježine koji je uravnotežio slatkoću i dubinu. Kakav nevjerovatan osjećaj!
Jedna pralina, dva vina, dvije različite senzorne slike. Upravo su takve usporedbe među najvrjednijim iskustvima vinske edukacije.

Benvenuti Muškat San Salvatore 2022: naranča, mliječna čokolada i iznenađenje s marelicom
Moji prijatelji i dugogodišnji polaznici znaju koliko volim i poštujem obitelj Benvenuti.
Jedna od mojih najljepših uspomena njihovo je gostovanje u Pupitresu 2022. godine, kada su Nikola i Albert Benvenuti svojim znanjem, neposrednošću i vinima obogatili jedno posebno druženje s našim ljubiteljima vina.
Zato sam se osobito veselila sljedećoj kombinaciji.
Benvenuti Muškat San Salvatore 2022. nastaje od bijelog muškata s položaja San Salvatore, na približno 400 metara nadmorske visine, u okolici Motovuna.
Grožđe se prirodno prosušuje približno tri mjeseca u natkrivenom, otvorenom prostoru.
Nakon toga slijede maceracija i početak fermentacije uz djelovanje autohtonih kvasaca, prešanje i nastavak fermentacije u čeličnom spremniku. Vino potom dozrijeva 30 mjeseci u bačvama zapremnine 225 litara.
Takav postupak omogućuje stvaranje koncentriranog slatkog vina izraženog aromatskog karaktera, kojemu kiselost daje važnu ravnotežu.
San Salvatore pripada najuspješnijim hrvatskim desertnim vinima na međunarodnim vinskim natjecanjima. Berba 2022. osvojila je zlatnu medalju na Decanter World Wine Awardsu 2026.
Uz vino smo najprije kušali Valrhoninu mediteransku pralinu od mliječne čokolade, sa suhom narančinom koricom, mangom, lješnjakom i pistacijom.
Bila je to iznimno zanimljiva kombinacija različitih aromatskih i teksturalnih sastavnica.
Kremoznost mliječne čokolade povezala se s bogatstvom vina, dok je narančina korica posebno naglasila njegovu voćnu i citrusnu aromatiku.
Mango je unio dodatnu egzotičnu voćnu dimenziju, a orašasti plodovi slojevitost zalogaja.
Zatim sam, potaknuta doživljajem prethodne kombinacije, odlučila ponuditi još jednu pralinu.
Ovoga puta bila je to tamna čokoladna ovojnica s punjenjem od želea marelice.
I tu se dogodilo nešto posebno.
Marelica se izrazito lijepo povezala s aromatskim karakterom muškata. Bogatstvo vina, njegova slatkoća i voćna koncentracija stvorili su iznimno intenzivan zajednički doživljaj.
Nakon tog zalogaja spontano smo zastali.
Nije bilo potrebe odmah prijeći na sljedeće vino.
Željela sam da svi imamo priliku zapamtiti ono što smo upravo kušali.
Zato sam poslužila Loimer Brut Rosé, suhi austrijski pjenušac proizveden tradicionalnom metodom, s drugom fermentacijom u boci.
Njegova svježina, suhoća i živost pružile su nam potreban predah nakon bogate, slatke kombinacije.

Loimerov rosé pjenušac nastaje tradicionalnom metodom, s drugom fermentacijom u boci.
Za našim je stolom njegova uloga bila istinski predah. Nakon intenzivnog slatkog spoja ostavili smo malo prostora prethodnom doživljaju i nastavili kušanje.

La Giribaldina Moscato Passito i marelica: sklad koji traži pažnju
Nakon Istre naša je vinska priča krenula prema talijanskom Pijemontu.
Regiji koju mnogi najprije povezuju s velikim crvenim vinima Barolo i Barbaresco, proizvedenima od sorte nebbiolo.
No Pijemont ima i svoju zanimljivu tradiciju aromatičnih slatkih vina.
La Giribaldina Piemonte Moscato Passito proizvodi se od sorte moscato bianco, odnosno bijelog muškata.
Izraz passito odnosi se na vina dobivena od prosušenog grožđa. Prosušivanjem dolazi do koncentracije šećera, kiselina i drugih sastojaka koji oblikuju budući karakter vina.
Prema opisu proizvođača, grožđe se prosušuje približno dva mjeseca u suhim i dobro prozračenim prostorijama.
Nakon prešanja mošt fermentira u čeličnim spremnicima i hrastovim bačvama, a vino potom dozrijeva približno dvanaest mjeseci u barrique bačvama.
Odlikuju ga zlatna boja s jantarnim odsjajima te aromatski dojmovi meda, grožđica, džema i ananasa.
Uz njega smo ponovno kušali pralinu s marelicom.
Željela sam da polaznici osjete razliku između dvaju vina od iste aromatične sorte, ali različitog podrijetla i karaktera.
Nakon snažnog doživljaja s Benvenutijevim muškatom, ova je kombinacija djelovala nešto mirnije i nježnije.
Aromatika marelice povezala se s voćnim i mednim tonovima vina, stvarajući ugodan, zaokružen spoj.
I upravo je to bilo vrijedno promatranja.
Uspješno sljubljivanje ne mora uvijek izazvati snažan prvi dojam.
Ponekad njegova ljepota proizlazi iz ravnoteže, suptilnosti i želje da mu se ponovno vratimo.
Sljedeći nas je dio večeri odveo u Andaluziju, u svijet sherryja.
Lustau San Emilio Pedro Ximénez i bajadera: gustoća, karamela i moka
Pedro Ximénez daje iznimno koncentrirana, slatka vina izraženog karaktera suhog voća. Grožđe se prije prešanja prosušuje na suncu, pa je i ovo vino, kao prošek i passito, nastalo od prosušenog grožđa. Slatkoća San Emilija je iznimno visoka, što je znatno više od većine čokoladnih punjenja.
Polaznicima sam posebno željela objasniti sustav criaderas y solera. Riječ je o dinamičkom sustavu dozrijevanja: iz najstarije skupine bačava (solera) uzima se dio vina za punjenje, a uklonjena količina nadomješta se vinom iz mlađe skupine, pa se isti postupak ponavlja kroz sve razine sustava. Tako se vina različitih starosti povezuju tijekom vremena, čime se održava kontinuitet stila.
Važno je razlikovati i dva temeljna načina dozrijevanja sherryja. Kod biološkog dozrijevanja, karakterističnog za fino i manzanillu, ključnu ulogu ima flor, sloj specifičnih kvasaca na površini vina. Kod oksidativnog vino se razvija u dodiru s kisikom, pa nastaju drukčiji aromatski i okusni profili. San Emilio Pedro Ximénez primjer je bogatog, slatkog sherryja oksidativnog karaktera.Lustau navodi prosječnu starost od približno dvanaest godina, uz arome smokava, grožđica i datulja.
Uz njega smo poslužili pralinu slojevite strukture koja nas je podsjetila na bajaderu, s lješnjakom, bademom i karamelom. Gusta, gotovo sirupasta struktura vina povezala se s kremoznošću praline, dok su se arome suhog voća, orašastih plodova i karamele međusobno nadopunjavale. U zajedničkom završetku prepoznali smo kavu i moku.
Ova je kombinacija pokazala koliko je tekstura važna u sljubljivanju: nismo promatrali samo arome, nego i način na koji se vino i pralina ponašaju zajedno na nepcu.
Graham’s 30 Years Old Tawny i tamna čokolada: završetak kojem smo dali vremena
Za završnicu sam odabrala Graham’s 30 Years Old Tawny Port i Valrhoninu tamnu čokoladu sa 70 % kakaa.
Porto je pojačano vino koje dolazi iz portugalske regije Douro.
Tijekom fermentacije dodaje se vinski destilat, čime se fermentacija zaustavlja prije nego što kvasci potroše sav prirodni šećer grožđa.
Kod tawny stilova dugotrajno dozrijevanje u drvenim bačvama omogućuje postupnu oksidativnu evoluciju vina i razvoj njegovih karakterističnih zrelih aroma.
Graham’s za svoj 30 Years Old Tawny navodi prosječnu starost vina u kupaži od približno trideset godina.
Važno je razumjeti da oznaka 30 Years Old ne znači kako je svaka sastavnica kupaže odležavala točno trideset godina, nego označava kategoriju starosti povezanu s odgovarajućim senzornim profilom vina.
Tijekom dugog dozrijevanja razvijaju se složene arome suhog voća, orašastih plodova, mednih tonova i drugih obilježja oksidativnog razvoja.
Uz porto smo kušali tamnu čokoladu sa 70 % kakaa.
Taj postotak označava ukupni udio sastojaka podrijetlom iz kakaova zrna, uključujući kakaovu masu i kakaov maslac, a ne isključivo količinu suhih kakaovih tvari.
Razumijevanje te razlike važno je jer sam postotak kakaa ne govori dovoljno o aromatskom profilu ni o intenzitetu gorčine.
Na ta svojstva utječu podrijetlo kakaa, način fermentacije i prženja, receptura i tehnologija proizvodnje.
Čokoladu smo najprije promotrili.
Obratili smo pozornost na njezin sjaj, lom i aromatski karakter.
Zatim smo mali komadić stavili na jezik i pustili da se polagano otopi.
Tek nakon što smo osjetili njezinu teksturu i arome, uzeli smo gutljaj porta.
Bilo mi je posebno važno da polaznici osjete kako se slatkoća i zreli aromatski karakter porta odnose prema intenzitetu kakaa i njegovoj gorčini.
Takve kombinacije zahtijevaju pažnju.
Gorčina čokolade, njezina tekstura i koncentracija vina mogu stvoriti zanimljiv sklad, ali i neravnotežu ako jedan element previše dominira.
U našoj završnoj kombinaciji pratili smo kako se dojmovi razvijaju i koliko dugo ostaju nakon gutanja.
Nismo žurili.
Bio je to posljednji spoj večeri, ali doživljaj nije završio posljednjim gutljajem.
Još smo neko vrijeme ostali za stolom.

Kako samostalno istraživati vino i čokoladu?
Ako i sami poželite istraživati sljubljivanje vina i čokolade, predlažem da si tijekom kušanja postavite šest jednostavnih pitanja:
- Što osjećam u vinu, a što u čokoladi kada ih kušam zasebno?
- Kako se mijenja doživljaj slatkoće, kiselosti i gorčine kada ih spojim?
- Koje se arome međusobno povezuju, a koje primjećujem tek nakon sljubljivanja?
- Kakva je tekstura zajedničkog zalogaja? Osjećam li kremoznost, svježinu, gustoću ili oporost?
- Jesu li vino i čokolada uravnoteženi ili jedan element dominira?
- Koliko traje zajednički završetak i kakav dojam ostavlja?
Pokušajte svoje dojmove zapisati jednostavnim riječima.
Ne morate poznavati složenu vinsku terminologiju da biste opisali ono što osjećate.
Primjerice, uz haskap i cassis možete zapisati: izraženo bobičasto voće, sklad slatkoće i kiselosti te dug voćni završetak.
S vremenom ćete tako stvarati vlastitu malu zbirku senzornih iskustava.
Aromu koju danas prvi put prepoznate možda ćete ponovno susresti u nekom drugom vinu, čokoladi ili jelu.
Upravo se na takav način razvija senzorna memorija.
Što je ostalo nakon posljednjeg gutljaja?
Kada se prisjetim ove večeri, najprije mi se vrate lica naših polaznika.
Njihova znatiželja, povjerenje i spremnost da se prepuste nečemu novom.
Sjećam se trenutaka u kojima smo razgovarali, ali još više onih u kojima riječi nisu bile potrebne.
Posebno me raduje što smo imali dovoljno prostora za spontanost.
Boca Moskara koju sam čuvala od 2017. godine, pralina s marelicom koju sam neplanirano odlučila ponuditi uz još jedno vino i čaša Loimerova roséa kojom smo nakratko zastali – sve su to mali trenuci koji su ovu večer učinili posebnom.
I upravo takva iskustva želim stvarati u Pupitresu.
Vjerujem da vinska kultura nije samo poznavanje sorata, regija, proizvodnih postupaka i velikih vinskih imena.
Ona je i sposobnost da zastanemo, promatramo, osjetimo i podijelimo doživljaj s ljudima za istim stolom.
Znanje nam pomaže razumjeti ono što kušamo, ali pažnja koju posvećujemo iskustvu omogućuje nam da ga doista zapamtimo.
Zato ću ovu večer još dugo nositi u lijepom sjećanju.
Hvala svim mojim polaznicima na povjerenju, znatiželji i radosti koju donose u Pupitres. Upravo zahvaljujući vama svaka nova radionica dobiva svoj poseban karakter.
Ako vas je ova priča potaknula da i sami istražite svijet vina, čokolade i njihovih zanimljivih susreta, pozivam vas da nam se pridružite na nekoj od sljedećih vinskih radionica.
Aktualni program i termine naših vinskih iskustava možete pronaći na stranici događanja Pupitresa.
Veselim se novim susretima, razgovorima i okusima koje ćemo tek otkriti.
Jelena Šimić Valentić
Sommelierka, osnivačica i idejna začetnica Pupitresa – boutiquea vinske kulture

